Prehrambena Industrija - Hrvatska

Cijene hrane lete u nebo

Rast cijena hrane od 40 posto bio je jedan od generatora pobune u arapskom svijetu. Onog časa kada je cijena hrane prešla polovicu kućnog budžeta, ljudima je bilo dosta.

To nam je kazao Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma, rječito opisujući značenje hrane u suvremenom svijetu.Padaju rekordiI najnoviji indeks cijena hrane koji izrađuje Svjetska banka govori o rekordnom rastu cijena hrane – u srpnju je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine veći 33 posto, nadomak najviših razina u posljednje tri godine. 

– U svijetu cijena hrane raste bržim tempom nego kod nas. U odnosu na svijet, trendovi rasta u Hrvatskoj sporiji su za 13 posto, a Europi osam posto. U usporedbi s referentnom godinom, a zadnja je 2005., u pet godina, do 2010., ukupno gledano hrana u svijetu je poskupjela za 58 posto, u Europi za 15 posto, a kod nas za 17 posto – kazuje nam Branko Bobetić, predsjednik interesnog udruženja Croatiastočar, koja okuplja proizvođače mesa i mesnih proizvoda, te mlijeka i mliječnih proizvoda. 

Na rast cijena tih namirnica, kako dodaje Bobetić, ponajviše utječe rast cijena energenata i žitarica, koje su proizvođačima mesa i mlijeka najveći trošak.Žitarice su u svijetu poskupjele u odnosu na 2005. godinu za 78 posto, u Europi i Hrvatskoj za 60 posto. 

Cijene mesa u tom su razdoblju povećane u svijetu za 27 posto (mlijeka 48 posto), u Europi 13 posto (mlijeka 13 posto) dok su meso i mesni proizvodi u Hrvatskoj poskupjeli pet posto, a mlijeko i mliječni proizvodi 18 posto.– Kod nas nije dobra situacija. Trpi stočarska proizvodnja, kupovna moć u našoj zemlji je nekoliko puta manja, a stopa PDV-a veća nego dvostruko u odnosu na Europu – ističe Bobetić.
 
Rast cijena hrane nastavit će se i u idućim godinama, ali kako naglašava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, zbog pada potražnje na domaćem tržištu proizvođači ne mogu sve svoje troškove svaliti na krajnje kupce, nego traže unutarnje rezerve. Upravo skromna domaća potražnja zadržava inflatorne pritiske, dodaje.
– Prostor za povišenje proizvođačkih cijena je mali, pogotovo kad i trgovci gledaju kako atraktivnim cijenama zadržati svoje tržišne udjele. Ali, dugoročno gledano, teško je očekivati da će cijene hrane bilježiti pad. U svijetu na rast cijena hrane utječu nepovoljni klimatski uvjeti za proizvodnju i rastuća potražnja, pogotovo u najmnogoljudnijim azijskim zemljama – kaže Šantić.

Na porast cijena dogodine, kako kaže Zdeslav Šantić, utjecat će i rast cijena električne energije jer približavanjem EU-u socijalna politika neće se više voditi preko cijene energenata. 

Inače, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, udio hrane u sindikalnoj košarici četveročlane obitelji, koja za lipanj iznosi 6716,25 kuna, kreće se na razini od 39,6 posto.

Stipe Laća, glavni analitičar ST Investa, veli da je do posljednjeg porasta cijena hrane i energije u svijetu došlo ponajprije zbog mjera labave monetarne politike središnjih banaka najrazvijenijih država svijeta, a ponajviše američkog FED-a. Zbog tih mjera, ulagači na financijskim tržištima su počeli gubiti vjeru u papirnati novac te su se više okrenuli fizičkim dobrima, tj. robama kojima se trguje na svjetskim tržištima. To je rezultiralo, veli Laća, porastom cijena nafte, zlata i hrane (pšenice, kukuruza, šećera i sl.)